Predstavljeni željeni rezultati studije
Vlada Republike Hrvatske nije štedila na izradi studije pod nazivom “Energetska (ne)ovisnost Bosne i Hercegovine i strateško partnerstvo sa Republikom Hrvatskom”.
Studiju su izradili Institut za istraživanje hibridnih sukoba, u kojem jednu od najbitnijih funkcija obavlja Gordan Akrap, za kojeg mediji navode da je blizak HDZ-u, te Institut za društveno-politička istraživanja iz Mostara sa Milanom Sitarskim na čelu.
Željeni rezultati studije su predstavljeni na skupu u Mostaru prije nekoliko dana, što je izazvalo reakcije medija i bh. javnosti.
Jedan od autora studije, Milan Sitarski, prilikom prezentacije ovog dokumenta u Mostaru ukratko je objasnio da bi BiH najviše odgovaralo da se formira još jedno preduzeće koje bi bilo posvećeno distribuciji plina u ovim krajevima koja nastanjuju Hrvati. Jer ukoliko bi to radilo preduzeće s centralom u Sarajevu, poučeni raznim iskustvima, došli bi u poziciju da njihovi interesi budu zanemareni.
Na HRT-u je bio nešto precizniji dr. Gordan Akrap pa je kazao “da je važno da Južnom interkonekcijom ne upravlja BH Gas, kako je predloženo”.
Dr. Akrap je, zapravo, bio dugogodišnji načelnik Operativne uprave (OA) Hrvatske izvještajne službe (HIS). Riječ je obavještajnoj službi kojom je rukovodio pokojni prof. dr. Miroslav Tuđman, sin prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Bio je brigadir Akrap i dekan Vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman” u Zagrebu, te pripadnik Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA), sve do umirovljenja 2017. godine. A potom i član Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija Hrvatskog sabora, do 2020. godine. Posljednje je kritizirano u dijelu hrvatske javnosti zbog mogućeg sukoba interesa, pišu mediji.
Dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru dr. sc. Dražen Barbarić je na mostarskom skupu ocijenio kako je “trenutačni plinski operater u Federaciji BiH” kompanija (“BH Gas”) koja je “gubitaš i opterećena korupcijom”. Pojasnio je kako je nelogično da kompanija, može biti partner s obzirom na to da je izložena “malignom utjecaju Rusije, Irana i Turske”.
Ali niko nije objasnio bolje od Dragana Čovića: „Ne bih želio da danas, sutra zbog političke krize netko zatvori plinovod iz Sarajeva u Posušju. Nadležnosti u BiH su takve da moramo uvažavati entitetsku i županijsku nadležnost“.
Da bi HDZ potvrdio ove svoje argumente u vezi južne interkonekcije, odobrena je izrada pomenute studije koja potvrđuje sve ono što njihov lider Čović govori i želi.
Državni zakon o gasu više niko živ ne spominje
Podsjećam javnost da BiH trenutno uvozi gas jedino iz Rusije putem Turskog toka, kojem se priključila u aprilu 2021. godine, te da je uprkos tome HDZ BiH zaustavio donošenje zakona o južnoj interkonekciji kojim bi se pokrenula izgradnja novog gasovoda u BiH kojim bi se riješila potpuna ovisnost BiH o ruskom plinu. Vrijednost projekta je oko 100 miliona eura.
Razlog za neusvajanje ovog projekta je u tome što HDZ insistira da se formira novo preduzeće sa sjedištem u Mostaru, što je suprotno i zahtjevima SAD-a, čiji zvaničnici insistiraju da Južnom interkonekcijom upravlja BH Gas.
Nakon propalog pokušaja usvajanja zakona o južnoj interkonekciji, nastala je tišina.
Sve do Općih izbora u BiH 2022. godine kada Dragan Čović nameće pitanje legitimnog predstavljanja Hrvata u Predsjedništvu BiH i pitanje južne interkonekcije kao najvažnija hrvatska pitanja koja se trebaju prioritetno rješavati kroz koalicioni sporazum o formiranju vlasti.
U protekle dvije godine otkako se formirala državna vlast, koalicioi partneri u državnoj vlasti su se uspješno dogovarali samo oko plata i fotelja.
Članovi Predsjendištva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić su uslovili južnu i istočnu interkonekciju državnim zakonom o gasu, ali taj zakon više niko ne spominje.
Sva sreća pa su nam iz EU podijelili zadatke do marta kako bi mogli otvoriti raspravu o pristupanju BiH Evropskoj uniji: tri evropska zakona i otvaranje pregovora sa FRONTEX-om.
Pritisnuti od strane američke i briselske administracije, SNSD, HDZ i Trojka su u vinskom podrumu u Laktašima dogovorili pomenuta tri evropska zakona, legitimno predstavljanje Hrvata u Predsjedništvu BiH, odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, te neke tehničke izmjene Izbornog zakona BiH.
Istina nije EU tražila sve ovo pobrojano u paketu, ali kako je Čović uslovio evropski put legitimnim predstavljanjem, a Dodik odlaskom stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, dobili smo kompletan antibosanskohercegovački, ali evropski paket.
Međutim, Amerikanci su zaustavili negativnim kritikama nastavak realizacije ovog dogovora iz Laktaša i počeli vršiti pritisak na Čovića da potpiše južnu interkonekciju Tako da sad jasno vidimo vezu između legitimnog predstavljanja i južne interkonekcije. Ovo prvo je interes Čovića, a drugo interes Amerikanaca. A njih veže – Hrvatska.
A šta znači „maligni utjecaj Rusije, Irana i Turske“?
Nije bilo tako davno kad je Kolinda Grabar Kitarović kao predsjednica Hrvatske tvrdila da je BIH pod kontrolom Irana i militantnog islama.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron ocijenio je u intervjuu The Economistu da je BiH“tempirana bomba koja kuca tik uz Hrvatsku”. Prema njegovim riječima, BiH se suočava s problemom džihadista povratnika.
A prije nekoliko dana je Dodik izjavio da su Amerikanci na strani Bošnjaka jer ih je lako izmanipulisati i da će ih na kraju iscijediti i predstaviti kao radikalne islamiste. Dodik smatra da u BiH postoje radikalne islamske formacije koje imaju podršku u Islamskoj zajednici, što po njemu, predstavlja opasnost, te je naglasio da je lakše reći da je RS kriva nego se suočiti sa strahom od BiH koja je utočište islamskih ekstremista. Zapravo je Dodik htio reći da trojka mora realizovati dogovor iz Laktaša, inače će biti označeni kao islamski radikalisti koji ne žele dijalog i suživot u BiH, bez obzira što je taj dogovor nastao pod ucjenama i blokadama.
Dakle, ono što možemo zaključiti da ako treba natjerati Bošnjake da pristanu na nešto, u ovom slučaju na južnu interkonekciju s kojom će se upravljati iz Mostara i realizaciju dogovora iz Laktaša onda Bošnjake treba označiti radikalnim islamistima pod kontrolom Irana i Turske, a pošto nas južna interkonekcija oslobađa ovisnosti o ruskom plinu, onda treba dodati usput i pod kontrolom Rusije.
Zašto? Jer Bošnjaci ovise o Amerikancima, a Amerikanci se kako kaže Dodik, plaše BiH u kojoj utočište nalaze islamski ekstremisti.
I eto rješenja za BiH: podilaziti Dodiku i Čoviću uz ušutkavanje Bošnjaka, čije reagovanje se sasiječe iz korijena na način da se svaka reakcija označi islamskim ekstremizmom pa čak i od strane Bošnjaka koji misle da je popuštanje Dodiku i Čoviću dijalog koji nema alternativu.