Zahiragić osvojio više od 29.000 preferencijalnih glasova, dok rezultat Trojke otvara pitanje njenog opstanka

Nakon Općih izbora u BiH slijede pregovori o formiranju vlasti. SDA je ostvarila snažan rezultat u Federaciji BiH, dok je SNSD zadržao poziciju najjače stranke u RS-u. Istovremeno, rezultat Trojke otvorio je pitanje budućnosti tog političkog projekta.

Politologinja Elma Karišik za „Avaz“ analizirala je odnose snaga nakon izbora.

Ključni partneri

Karišik smatra da će SNSD i HDZ imati najveći utjecaj na formiranje državne vlasti, posebno zbog rezultata u Predsjedništvu BiH.

Uzimajući u obzir nadležnosti Predsjedništva BiH, odlučujuću ulogu imaju Željka Cvijanović i Darijana Filipović. Bez obzira što je SDA osvojila veliki broj mandata i uživa veliku podršku građana, nije uspjela osigurati svog člana Predsjedništva BiH – kaže Karišik.

Povratak poznatih političara u Parlamentarnu skupštinu BiH, dodaje, ne očekuje da će donijeti značajnije promjene.

– Ni ranije nisu donijeli neku novu dinamiku niti suštinske promjene – smatra Karišik.

Zahiragićev rezultat

Posebno se osvrnula na rezultat Harisa Zahiragića, koji je osvojio više od 29.000 preferencijalnih glasova.

– Radi se o mlađoj generaciji političara unutar SDA koja uživa podršku birača. Zahiragić se izdvojio oštrim nastupom i otvorenom konfrontacijom s političkim protivnicima. Predstavio se kao političar „bez dlake na jeziku“ i upravo za to dobio podršku – navodi Karišik.

Trojka oslabljena

Kada je riječ o Trojki, Karišik posebno izdvaja pad podrške u Kantonu Sarajevo.

– Za stranke Trojke ogroman je udarac pad podrške glasača u Kantonu Sarajevo. Postavlja se pitanje opstojnosti tog projekta. Najznačajniju ulogu sada ima SDP, dok NiP i Naša stranka više ne mogu biti ravnopravni partneri – kaže Karišik.

Dodaje da će o formiranju vlasti odlučivati dogovori stranaka, uz značajnu ulogu SNSD-a, HDZ-a i međunarodne zajednice.

– Kao pobjednike izbora vidim SNSD, HDZ i SDA. Vlast bi, pored njih, trebale činiti i SDP i Stranka za BiH. To bi bilo najpoštenije – zaključuje Karišik.