Zapošljavanje u državnoj službi te korupcija i nepotizam u zapošljavanju u navedenoj oblasti je tema o kojoj svi sve znamo, ali rijetko ko se usudi pričati o tome.
Zašto se malo govori o zapošljavanju u državnoj službi?
Iz dva razloga. Prvi je taj što su nam političke stranke u BiH pokazale da je jedini način da se zaposliš u državnu službu preko stranačke iskaznice, a mi to, sudeći prema reakcijama, prihvatili bez pogovora. A drugi što se proces zapošljavanja odvija na osnovu zakona o državnoj službi koji je savršen. Malo koji zakon se može pohvaliti nepostojanjem „rupa“ i nemogućnošću djelovanja i žalbi oštećene strane na konkursu kao ovaj. Na svim nivoima.
Pero Matijević, tadašnji predsjedavajući Odbora državne službe za žalbe FBiH za Fokus je objasnio da taj odbor, uprkos tome što Agencija za državnu službu na njih upućuje kandidate u procesu žalbi, nema nadležnost da postupa po tim žalbama, jer je takva nadležnost Odboru oduzeta 2018. godine kada je Vlada Kantona Sarajevo stavila van snage uredbu kojom je bilo omogućeno Odboru da djeluje i u ovakvim slučajevima. Jedino što Odbor sada može uraditi jeste da zbog svoje nenadležnosti donese rješenje o odbacivanju žalbe.
Toliko o žalbama.
Kako izgleda taj proces zapošljavanja ukratko?
Sistematizacijom radnih mjesta rukovodilac organa državne službe obezbjedi uslove za prijem željenog kandidata koji uglavnom već radi u tom državnom organu po osnovu ugovora o djelu ili na neki drugi način. Samim time je taj kandidat već u ogromnoj prednosti nad kandidatima koji dolaze iz privatnog sektora ili sa biroa. Nakon što se obezbjedi radno mjesto, objavljuje se javni konkurs koji se sastoji iz dva dijela: pismenog i usmenog dijela stručnog ispita. Pismeni se bazira na zakonskim propisima, što je realno kandidatu koji dolazi iz realnog sektora ili sa biroa nemoguće da „naštreba“ za par dana, a usmeni na subjektivnim ocjenama tri člana komisije, od kojih su dva iz državnog organa koji zapošljava i koji naravno već u dušu poznaje favorizovanog kandidata.
Ko se žali na ovakav proces?
Niko. Kao što je Matijević već objasnio za Fokus – nema svrhe. A i da se obratite nadzornom organu za provedbu zakona o državnoj službi, zakon je savršen. Nemate se ni kome ni na šta žaliti. U praksi to izgleda tako da se najveći stepen manipulacije odvija na usmenom dijelu stručnog ispita, a vi se ne možete žaliti na subjektivne ocjene članova komisije koja sprovodi konkurs. Pa kad se malo bolje zagledate u rezultate usmenog dijela ispita, vidjet ćete kako odjednom kandidati koji su imali sve tačne odgovore na pismenom, imaju veome niske ocjene na usmenom – osim jednog. I to je taj najbolji.
U aktuelnom Zakonu u državnoj službi KS koji je još na snazi piše samo da se protiv rješenja o postavljenju može izjaviti žalba, a žalbu može izjaviti samo kandidat koji je postavljen – kaže Matijević. A na šta bi se taj tačno trebao žaliti – nije jasno. Jedino ako mu savjest „proradi“, što se do sada nije desilo.
Na višim nivoima je drugačije. Odbori za žalbe imaju nadležnost, ali nemaju čime da se bave. Kao što sam navela, konkursi su obavljeni „po zakonu“ pa su žalbe samo stres za pojedince, a mnogi ne žele trošiti novac na unaprijed izgubljen slučaj. Kao i sve uostalom u ovoj državi.
Kako doći do ugovora o djelu?
Sa ovim pitanjem sam se obratila bivšem premijeru Vlade KS – Edinu Forti,
Vrlo brzo sam dobila odgovor Premijera Vlade KS Edina Forte: “Kanton Sarajevo povremeno sklapa ugovore o djelu sa pojedincima, fizičkim licima, na osnovu potreba pojedinih službi. Ovi ugovori se sklapaju isključivo za poslove koji nisu predviđeni sistematizacijom radnih mjesta.Ugovori o djelu ne podliježu Zakonu radu, već Zakonu o obligacionim odnosima, te stoga za ove poslove ne može biti raspisan konkurs. Stručna služba Vlade Kantona Sarajevo ima bazu sa imenima i biografijama nekadašnjih pripravnika i osoba koje su direktno kontaktirale Službu i poslale svoje biografije, tako da se osobe sa kojima se sklapaju ugovori o djelu najčešće pozivaju iz ove baze. Osobe se biraju na osnovu njihovog zvanja i prethodnog iskustva. Ukoliko želite da Stručna služba Vlade KS uvrsti Vaše ime u roster, pošaljite svoju biografiju e-mailom na sekretar.vlade@ssv.ks.gov.ba.”
Pitala sam putem ankete da li su naši sugrađani u rosteru. Ponuđeni odgovori su bili: 1. da 2. ne 3. šta je to?
Evo i odgovora:
Najveći broj je onih koji i ne znaju šta je roster u Vladi KS.
Da li postoji politička volja da se korupciji u zapošljavanju stane u kraj?
Ne. Lično sam na volonterskoj osnovi pripremila prijedlog izmjena i dopuna zakona o državnoj službi i dostavila elektronskom poštom svim parlamentarnim strankama u BiH. Nisu se ni zahvalili. Nijedna politička stranka se nije pozabavila ovim pitanjem.
Izmjene i dopune koje sam predložila samoinicijativno se suštinski odnose na sastav komisije, pitanja na pismenom dijelu ispita, minimiziranje bitnosti ocjena sa usmenog i odgovaranje pod šifrom.
Nedavno usvojene izmjene Zakona o državnoj službi BiH uopće ne tretiraju korupciju u zapošljavanju u državnoj službi niti se tiču konkursa uopće.
Na kraju bih napomenula da svaki građanin u BiH ima pravo da se prijavi na javni konkurs, a javne institucije obavezu da isti objave. Građani BiH su ti koji finansiraju kompletnu administraciju u BiH i zbog kojih bi ta administracija trebala da postoji. Nismo mi tu zbog njih, nego oni zbog nas. Osnovno naše pravo je pravo na jednake uslove pri zapošljavanju. Nemojte to zaboraviti!