Nacrt rezolucije o genocidu u Srebrenici će se na Generalnoj skupštini staviti na dnevni red najvjerovatnije početkom maja, a predlagači su Njemačka i Ruanda.
Sponzori rezolucije su: SAD, Čile, Novi Zeland, Malezija, Jordan, Turska, Slovenija, Albanija, Francuska, Italija, Irska, Lihtenštajn, Bosna i Hercegovina, Nizozemska i Finska.
Nacrt Rezolucije o genocidu u Srebrenici predviđa da 11. juli treba postati međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici, a koji bi se obilježavao svake godine u svim zemljama. Uz to, tekst dokumenta rezolucije predviđa i osudu negiranja genocida, a dio se odnosi i na potrebu da se kroz obrazovne sisteme u svim državama očuvaju utvrđene činjenice. U dokumentu je također naglašen i značaj okončanja procesa pronalaženja i identificiranja preostalih žrtava genocida u Srebrenici i osiguranja dostojanstvenog pokopa, dok se od glavnog sekretara traži da osnuje program za informisanje pod nazivom “Genocid u Srebrenici i UN”. Dio teksta bezrezervno osuđuje djelovanje koje glorificira osobe koje su osuđene za ratne zločine protiv čovječnosti i genocid u Srebrenici.
Prije devet godina pitanje genocida u Srebrenici bilo je predmetom rezolucije, ali u Vijeću sigurnosti, a ne Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda. Rusija je 2015. godine blokirala usvajanje rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o Srebrenici kojom se osuđuje genocid u julu 1995. godine, koju je predložila Velika Britanija i podržale Sjedinjene Američke Države i zemlje Evropske unije.
Rusija, jedna od pet stalnih članica Vijeća, tada je uložila veto i time onemogućila usvajanje dokumenta. Na sjednici Vijeća sigurnosti tadašnji ruski veleposlanik Vitalij Čurkin rekao je da bi usvajanje ove rezolucije bilo kontraproduktivno.
Na ovaj nacrt je prvi odreagovao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je izjavio da će nakon usvajanja rezolucije o genocidu u Srebrenici uslijediti zahtjevi za ukidanje Republike Srpske i da Beograd plati ratnu odštetu.
Naveo je da taj akt nema obavezujuću snagu, ali će se odmah sutradan izaći sa inicijativom za ukidanje Republike Srpske, na osnovu stava da političke tvorevine koje su zasnovane na genocidu ne mogu da postoje. Tražiće i ratnu odštetu od Srbije.
U međuvremenu se oglasio i ministar vanjskih poslova BiH u Vijeću ministara Elmedin Konaković te rekao je da je upoznat o tome da ambasador BiH u UN Zlatko Lagumdžija priprema rezoluciju o Srebrenici i izrazio nadu da će se taj dokument o kojem ne postoji stav Predsjedništva BiH u aprilu naći na sjednici Generalne skupštine UN.
Konaković tvrdi da rezolucija govori isključivo o “genocidu” i da “ništa ne politizuje”, te da bi “trebala staviti tačku”, na kako kaže, “pravno utvrđene činjenice”.
On smatra da sve ovo ne bi trebalo “bilo koga nervirati i provocirati”, te poziva vlasti u Srbiji da podrže ovaj dokument u UN.
Iznenađen sam reakcijama iz Republike Srpske i oni tu prave neki predizborni folklor – ocijenio je Konaković.
Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović ne smatra da je ovo neki predizborni folklor te je poslala posredstvom stalnog ambasadora Srbije UN-a pismo kojim pokušava kod članica Ujedinjenih naroda (UN) izlobirati da ne podrže Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
Iako djeluje skandalazono da se Cvijanović obraća UN-u preko Srbije, ipak i sam visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je rekao prije nekoliko dana da se raduje razgovorima sa svim relevantnim akterima u okviru svojih dejtonskih ovlaštenja i mandata s ciljem nastavka uloge Međunarodne zajednice u očuvanju mira, integriteta i stabilnosti u BiH u kontekstu posjete Beogradu.
Visoki predstavnik je za N1 rekao da Srbija ima važnu ulogu kao susjedna zemlja, te potvrdio da ide u Beograd s ciljem da otkloni sa stola strah bilo koga da će RS kao entitet nestati jer je upravo on garant opstanka i FBiH i RS, i Brčko distrikta i BiH.
Bilo ko ko želi da ukine RS, morat će se suočiti upravo sa mnom, potvrdio je Schmidt.
Što se tiče Rezolucije UN-a, mislim da ima dovoljno vremena da se o tome razgovara, kazao je Schmidt.
Ovim je Schmidt potvrdio koliko pridaje značaja i Hrvatskoj i Srbiji u odlučivanju u BiH.