Nakon pojavljivanja novih snimaka zlostavljanja štićenika u Zavodu Pazarić, javnosti se obratio Adnan Delić, federalni ministar rada i socijalne politike i tražio odgovornost onih koji su snimali i prijavili nasilje, a da pri tome nisu ništa učinili da isti spriječe. Delić je također naveo kako su prema Federalnom ministarstvu pravde uputili zahtjev za osnivanje inspektorata socijalne zaštite. Inspektorat je, rekao je Delić, ranije ukinut, ali ne zna zbog čega.
Idemo redom:
Donošenje Zakona o inspekcijama FBiH
U “Službenim novinama FBiH” pod brojem 73/14 10.09.2014. godine objavljen je Zakon o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine kojim se uređuje vršenje inspekcijskog nadzora iz nadležnosti federalnih organa uprave, inspekcijski poslovi federalnih inspekcija i njihov djelokrug, jedinstveni postupak inspekcijskog nadzora u Federaciji BiH, radi osiguranja izvršenja zakona i drugih propisa, organizacija Federalne uprave za inspekcijske poslove i rukovođenje, prava, obaveze i odgovornosti inspektora, prava i obaveze subjekata nadzora, odnosi između Federalne uprave i kantonalnih inspekcijskih organa, preventivno djelovanje inspektora u vršenju inspekcijskog nadzora i druga pitanja značajna za funkcioniranje inspekcijskog sistema Federacije.
Inspekcija za socijalnu i djećiju zaštitiu zakonom izbrisana
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestao je važiti Zakon o inspekcijama u FBiH, Zakon o tržišnoj inspekciji FBiH i prestaju važiti svi federalni zakoni u dijelu koji reguliraju jedinstveni postupak i procesne radnje inspekcijskog nadzora. Također prestaju važiti odredbe federalnih zakona u dijelu koji se odnosi na organizaciju federalnih inspekcija koji se nalaze u sastavu Federalne uprave.
Iz ovog zakona praktično je izbrisana inspekcija za socijalnu i dječiju zaštitu, što je za posljedicu imalo to da su na području Federacije BiH djelovala samo dva inspektora za socijalnu i dječiju zaštitu u okviru Inspektorata rada u Federalnoj upravi za inspekcijske poslove.
Upravo iz ovog razloga, Vlada Federacije BiH donosi zaključak o preuzimanju dva federalna inspektora za dječiju i socijalnu zaštitu iz Federalne uprave za inspekcijske poslove (FUZIP), gdje su do tada radili, u Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.
Između FUZIP-a i Federalnog ministarstva rada i socijalne politike zaključen je sporazum o preuzimanju državnih službenika (broj V broj 1691/2014 od 16.09.2014.godine). Postoje tvrdnje da na ovaj sporazum saglasnost nisu dali ni inspektori ni Agencija za državnu službu Federacije BiH.
Onemogućen rad inspektora za dječiju i socijalnu zaštitu
Inspektori su se žalili na ovaj postupak, kako pišu mediji u BiH, ali su u toku žalbenog roka prebačeni u Ministarstvo. U dokumentima koji su pratili ovaj postupak, u koji se uključila i Institucija Ombudsmena BiH, a kasnije predate i prijave u Tužilaštvo KS, navodi se da je inspektorima bio onemogućen rad i vršenje inspekcijskog nadzora uz nezakonito regulisanje njihovog statusa u Pravilniku o unutarnjoj organizaciji.
Tako u avgustu prošle godine Žurnal navodi da im nisu im osigurani osnovni uslovi rada, nisu imali službene iskaznice kojim dokazuju svoj status i ovlasti, nisu imali obrasce zapisnika, nisu bili uvezani u jedinstveni sistem prekršajnih naloga, zabranjivan im je rad i vršenje inspekcijskih nadzora, a što se odnosi i na JU Zavod za zbrinjavanje invalidnih osoba Pazarić. Inspektorima je zabranjivano vršenje inspekcijskih nadzora u ustanovama socijalne zaštite, iako su kontinuirano ukazivali pismenim i usmenim putem na probleme u tim ustanovama i uopšte u oblasti dječije i socijalne zaštite, a naročito na povrede prava korisnika socijalne zaštite koji su smješteni u ustanove.
Višestruka povreda ljudskih prava dva federalna inspektora za socijalnu i dječiju zaštitu
U julu 2015. godine Ombudsmen za ljudska prava je donio preporuku kojom je utvrđena višestruka povreda ljudskih prava dva federalna inspektora za socijalnu i dječiju zaštitu, kao i hitna potreba da se ova inspekcija vrati u zakonske okvire, što do sada nije ispoštovano.
Inspektori ne rade više na poslovima socijalne i dječije zaštite
Vlada Federacije BiH je dana 18.02.2016. godine donijela Odluku o prestanku važenja Odluke o davanju saglasnosti na sporazum o preuzimanju državnih službenika između Federalne uprave za inspekcijske poslove i Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, te se dva federalna inspektora vraćaju 17.6.2016. godine u FUZIP, ali oni od tada više ne rade na poslovima socijalne i dječije zaštite, već na drugim pozicijama: tržišno, turističko-ugostiteljski inspektori, što praktično znači da je u junu 2016. godine prestala da postoji inspekcija za socijalnu i dječiju zaštitu, i da uprkos zakonskoj obavezi i preporukama Ombudsmena nije ni osnovana ponovo.
Zlostavljanje štićenika u Zavodu u Pazariću – povod za zaključke
U oktobru i novembru 2018. godine bh. javnost je bila potresena i uznemirana informacijama o zlostavljanju štićenika u Zavodu u Pazariću. Tadašnja zastupnica Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Sabina Ćudić objavila je tada šokantne fotografije vezivanja štićenika Zavoda, nakon čega su uslijedili i protesti, te je Vlada pod pritiskom smijenila Redžepa Salića, ali i kompletan nadzorni i upravni odbor.
Osim što su smijenjeni nakon izbijanja afere Pazarić, članove UO i NO, ali ni resorne ministre ne tereti se za propuste u Zavodu. Upravni i Nadzorni odbor za period od dvije i po godine koštali su Zavod u Pazariću skoro 250 hiljada KM.
Zaključci Vlade FBiH i parlamenta FBiH
Vlada Federacije BiH je zaključcima od 17.10.2019. i 22.11.2019. godine obavezala nadležne organe federalne vlasti da pripreme i u parlamentarnu proceduru upute prijedlog Zakona o dopunama Zakona o inspekcijama Federacije BiH tako da se djelokrug rada federalne inspekcije proširi i na oblasti rada humanitarnih organizacija i socijalnu i dječiju zaštitu.
S druge strane i Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH je 5.12.2019. godine obavezao nadležne organe federalne vlasti da pripreme i u parlamentamu proceduru upute prijedlog dopuna ovog zakona kojim bi oblast socijalne i dječije zaštite bila u djelokrugu rada federalne inspekcije.
U novembru 2019. godine Federalna vlada zadužila je Federalno ministarstvo pravde da, u roku od 30 dana, u koordinaciji s Federalnom upravom za inspekcijske poslove i Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike, pripremi i u hitnu proceduru uputi izmjene i dopune Zakona o inspekcijama u FBiH kojima bi ponovo bila uvedena inspekcija za socijalnu i dječiju zaštitu u čijoj bi nadležnosti, između ostalog, bio i inspekcijski nadzor nad radom ustanova socijalne zaštite koje su u vlasništvu FBiH.
Izmjene i dopune zakona o inspekcijama u FBiH nikada nisu razmatrane niti usvojene
Tek u februaru 2020. godine Federalna vlada utvrdila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijama FBiH i uputila ga u parlamentarnu proceduru po skraćenom postupku, a izmjenama su predviđena radna mjesta inspektora za humanitarnu djelatnost i inspektora za socijalnu i dječiju zaštitu. Ni to nikada nije ni razmatrano ni usvojeno.
Zanimljivo je da je u junu 2022. godine donesen Ukaz o proglašenju Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom u FBiH kojim se precizira da su nadležni organi za inspekcijski nadzor federalni inspektori socijalne i dječije zaštite, koji, dakle, uopće ne postoje, a u Zakonu o ustanovama socijalne zaštite FBiH propisan je nadzor federalnih inspektora za socijalnu i dječiju zaštitu, koji opet – ne postoje.
Afere u Zavodu Pazarić
Podsjećanja radi, Žurnal je pisao da je „još 2014. u Zavodu utvrđeno da ne postoje pisane procedure za sprečavanje nasilja među korisnicima ni postupanja u slučaju samovoljnog napuštanja ustanove, kao ni procedure u vezi sa žalbama korisnika. Uposlenici Zavoda izloženi su svakodnevnom stresu, ali nema procjene o uticaju na njihovo zdravlje. Dio njih nije osposobljen za rad sa štićenicima: Veliki dio osoblja koje neposredno radi sa korisnicima nije prošao odgovarajuće edukacije iz oblasti mentalnog zdravlja. Veliki dio njegovateljica zaposlenih u zavodu nema odgovarajuću stručnu spremu, pa samim tim ni neophodne stručne kompetencije za obavljanje ovog delikatnog posla.
Komisija je također utvrdila da izdavanje lijekova i apotekarska služba nisu organizovane u skladu sa zakonom. Tako se i dogodilo da apoteku ustanove vodi ekonomista. Nije bilo registra žalbi, korisnici nisu ni imali mogućnost pismene žalbe jer nisu imali papir, olovku i kutiju za to. Registar žalbi se ne vodi a nema ni godišnjih izvještaja: Niko od korisnika s kojima je obavljen razgovor do sada se nisu pokušavali žaliti, niti su sigurni kome bi uputili žalbu i na koji način.
Korisnici Zavoda često su diskriminirani kada se javljaju kao somatski pacijenti u zdravstvenim ustanovama, navedeno je: Osoblje zdravstvenih ustanova ne tretira korisnike Zavoda kao sve ostale pacijente, već zahtijeva da u toku liječenja uz njih konstantno boravi njegovateljica ili medicinska sestra. S obzirom da Zavod nema dovoljan broj osoblja, znalo se desiti da zdravstvena ustanova odbije prijem.
Zdravstvena dokumentacija korisnika je “nesređena”, nalazi se na otvorenom i dostupnom mjestu, čime njihova privatnost nije dovoljno zaštićena. Jedan od navoda iz izvještaja je posebno zabrinjavajući – ukoliko bi korisnik došao sa pogrešnom dijagnozom u Zavodu nisu imali ingerencije da ih mijenjaju! Osoblje navodi da se često dešavalo da u toku rada utvrde da su primarne dijagnoze sa kojima su neki od korsnika došli bile pogrešne, ali oni nemaju ingerencije da ih mijenjaju. U nekim slučajevima se dešavalo da se dijagnoza mijenja iz godine u godinu, no nije se dovodilo u pitanje da li takvi korisnici trebaju biti smješteni u Zavod. U nadzoru jasno se navodi da se život štićenika u Zavodu nije mnogo promijenio u proteklih pet godina. I dalje ne postoje pisane procedure za sprečavanje nasilja, pravni status Zavoda nije regulisan do kraja a štićenicima koji ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu u drugim kantonima to pravo nije uvijek dostupno. I dalje su diskriminisani kada se javljaju ljekaru izvan Zavoda: Osoblje zdravstvenih ustanova ne tretira štićenike kao sve ostale pacijente. Izolacija nema, ali se štićenici zbog psihičkog stanja sputavaju kada su u stanjima da se mogu povrijediti. Koriste se tzv magnetne vezalice, ali se pritom evidentiraju sve pojedinosti. I dalje je dosta problema sa nabavkom lijekova za štićenike, te još uvijek nema zaposlenog apotekarskog radnika. Preporuke koje je komisija dala nakon prošle posjete nisu ispoštovane, za što se odgovornost stavlja na prethodni menadžment i nadležne organe vlasti, cjelokupno državno uređenje i postojeće zakone.“
Privredni kriminal u Zavodu Pazarić
Prema saznanjima Žurnala, i u slučaju privrednog kriminala pod istragom su neki od bivših rukovodilaca ove ustanove. Istraga o finansijskom kriminalu je, podsjetimo, krenula od momenta kada je Redžep Salić u septembru 2019. godine, kao tadašnji direktor Zavoda, pred Parlamentom FBiH iznio šokantne detalje o poslovanju i načinu života djece koja su smještena u ovu instituciju.
“Direktor koji je bio tu deset godina nije vodio nikakvog računa. Nije bilo kontrole ni od Ministarstva, niti od Vlade. Uputio sam tužbu FUP-u i SIPA. Do današnjeg dana niko nije došao. Ogroman je kriminal u Zavodu u Pazariću”, govorio je Salić tada.
Za primjer je naveo da pojedine firme Zavodu duguju stotine hiljada maraka za kurbansko meso, da su se novcem od Zavoda određenim osobama iz tadašnjeg rukovodstva obavljali privatni poslovi i da su im štićenici bili ispomoć u tim radovima. Međutim, Salić tada nije dobio podršku nadležnih organa. U to vrijeme on je izjavljivao da opstrukcije dolaze, čak, i od federalnog ministra rada i socijalne politike Veska Drljače.
U medijima je tada objavljen i izvještaj federalne inspekcije, a ono što je uočljivo jeste da je u vrijeme kada je na čelu Zavoda bio Jasmin Ćerimagić uglavnom su iste firme osvajale tendere. Jedna od tih firmi, utvrđeno je pregledom nabavki, i MS Gradnja d.o.o. Hadžići. Ono što je zanimljivo jeste da otkako postoje podaci na Portalu javnih nabavki ova firma je učestvovala u samo četiri postupka i svi su vezani upravo za Zavod Pazarić.
Direktor firme MS Gradnja d.o.o. Hadžići Salko Mujak je još 2019. federalnim inspektorima priznao da je imao dogovor sa Ćerimagićem i pravnikom u Zavodu Anesom Kaletom, koji se u obavještenju o dodjeli ugovora (spomenutih tendera) spominje kao kontakt osoba. U zamjenu za prolazak na tenderu on je trebao izvoditi i radove na njihovim privatnim stambenim objektima. Prema toj izjavi, koja je objavljena i u medijima, ukupan iznos koji je potrošen na njihove kuće je 140.000 KM (pa se pretpostavlja da je to dio razlike iz dva tendera dodijeljena putem otvorenog postupka).
Afera za aferom su se nizale
Naime, prema navodima bh. medija, kompanija Maksumić iz Konjica donirala je Zavodu u Pazariću u septembru 2019. godine više od tonu pokvarenog mesa. Pet kartonskih paketa bravetine težine oko 142 kg, 40 kg džigerice i 883 kg faširanog mesa. Uz meso nije dostavljena nikakva potvrda o verifikaciji kvaliteta mesa. Glavna kuharica odmah je uočila da meso ima čudnu boju i miris, a magacioner je u kasnijoj izjavi rekao da je donirana džigerica bila “mjestimično zelena”. Za dio kurbanskog mesa primljenog u Zavod uopće nema evidencije gdje je završilo. U decembru 2017. primljena je donacija od skoro dvije tone mesa od nepoznatog donatora – tri i po mjeseci nakon Bajrama. Vrijednost donacije blizu 10 hiljada KM, ali niti za prijem niti ulaz nema vjerodostojne dokumentacije. Tek ime Hajrović Jusuf kao osoba koja je stelju primila na sušenje, ali u dokumentima Zavoda bez ikakve fakture izdate na to ime, eventulni dokaz o kompenzaciji i sl. Jedna od donacija iz decembra 2017. odnosila se na suhu stelju i kosti. Možda su kosti završile u kuhinji Zavoda, ali za stelju se ne zna. Prema izjavi šefice kuhinje suha stelja je korištena u jelovniku štićenika, prilikom kuhanja gulaša, međutim tu tvrdnju ista nije mogla dokumentirati. Radilo se o 319 kg mesa, od čega 51 komad čitave stelje i 94 plećke.
Bivši direktori Zavoda pazarić osuđeni na 13,5 godina zatvora
U julu 2023. godine tri bivša direktora Zavoda u Pazariću prvostepeno su osuđena na ukupno 13 i po godina zatvora. Članovi Upravnog i Nadzornog odbora ali i tadašnji resorni ministri prošli su nekažnjeno jer njih niko ne tereti za brojne propuste. Općinski sud u Sarajevu proglasio je krivim Jasmina Ćerimagića, Senadu Muharemović i Redžepa Salića, bivše direktora Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine Pazarić. Terete se da su od 2009. do 2019. godine dok su obnašali direktorske pozicije u Zavodu, propuštanjem dužnosti nadzora i stalnog praćenja tjelesnog i duševnog stanja štićenika od strane stručnog i medicinskog osoblja, očito nesavjesno postupili u vršenju dužnosti, uslijed čega je nastupila teža povreda prava štićenika Zavoda, među kojima djece i maloljetnika”, saopćili su iz Tužilaštva KS.
Vesko Drljača i Krivići
U organizaciji „Nezavisnih novina“ u Banja Luci održana je tradicionalna manifestacija „Ličnost godine in memoriam „Željko Kopanja 2018“ na kojoj je 16. put izabrana ličnost godine. Među brojnim kategorijama, čitaoci Nezavisnih novina birali su i najboljeg ministra u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, a titulu je ponio zamjenik premijera Vlade FBiH i federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača. Ni manje ni više nego ministar koji nikada nije makar iz moralnih razloga podnio ostavku nakon afere Pazarić.
A morao je Drljača dati ostavku i iz profesionalnih razloga, Naime, Finansijska policija FBiH izvršila je inspekcijski nadzor za period januar 2017 – septembar 2019. i nedvosmisleno utvrdila propuste u nadzoru nadležnih ministarstva i tijela Zavoda. Nadzor nad stručnim radom i nadzor nad zakonitošću rada JU Zavoda Pazarić trebali su da vrše Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Federalno ministarstvo pravde, Federalno ministarstvo zdravstva i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, svako u okviru svoje nadležnosti. Inspektori Finansijske policije su utvrdili da navedena ministarstva propisanu obavezu nisu vršila – navodi se u izvještaju Finansijske policije.
Upravo zbog nedovođenja Drljače u bilo kakvu odgovornost vezano za afere u Pazariću, mediji su navodili vezu između imenovanja sutkinje Općinskog suda Azre Krivić i njenog supruga Anisa Kivića koji je bio istaknuti član SBB-a iz kojeg dolazi i Vesko Drljača koji je na kraju prošao neokrznut brojnim aferama koje su potresale državu, a dolazile su iz područja socijalne i dječije zaštite na koju smo najosjetljiviji i za koje bi trebali biti i najodgovorniji.
Prema tvrdnjama upućenih. sredinom 2015. godine dva federalna inspektora socijalne i dječije zaštite Općinskom sudu Sarajevo podnose tužbu radi zaštite od diskriminacije koji postupak, iako je hitan, još nije okončan. U postupku je tri puta došlo do promjene postupajućih sudija, a uz višestruku povredu prava na pravično suđenje i povredu odredbi parničnog postupka.
U septembru 2021. godine donosi se presuda u korist Ministarstva iako isto nije ponudilo ni minimum dokaza da se ne radi o diskriminaciji (nisu se čak ni upuštali u osporavanje diskriminacije), dok su inspektori sudu ponudili oko 150 materijalnih pouzdanih dokaza koji potvrđuju postojanje diskriminacije u oblasti radnih uvjeta ne samo u odnosu na sve inspektore u FBIH, vec i uposlenike u Ministarstvu.
Kantonalni sud u Sarajevu u decembru 2022 godine uvažava žalbe i takvu presudu poništava kao nezakonitu uz navođenje mnogobrojnih nezakonitosti i predmet vraća na ponovni postupak. U ponovnom postupku postupajući sudija je Azra Krivić koja nakon godinu dana potpune neaktivnosti zakazuje ročiste tek u februaru 2024. godine, te u martu 2024. godine. Na ročistu održanom 12.03.2024. zbog očite pristrasnsoti tuženim traženo je njeno izuzeće. Dopuna izuzeća je poslata naknadno predsjedniku Općinskog suda Sarajevo. O zahtjevu za izuzeće još nije dostavljen odgovor. U dopuni zahtjeva za izuzeće naglašeno je da je za očekivati da će postupajuća sutkinja sama zatražiti izuzeće obzirom na političku aktivnost njenog supruga koji bi posebice mogao imati uticaja na javnu predodžbu o njenoj pristrasnosti (član 2.2.5. i 2.5. Etilčkog kodeksa sudija) što nije učinila, te samim tim dovodi u još veću sumnju nepristrasnost iste, te povredu prava na nepristrasan sud.
Dakle, da zaključimo: Inspekcija na nivou Federacije BiH za socijalnu i dječiju zaštitu ne postoji. I ne postoji odgovor zašto inspekcija ne postoji. Očito da nekome ne odgovara da takva inspekcija postoji. To ne zna ni novi ministar Adnan Delić. U svakom slučaju, Delić je inicirao u julu prošle godine osnivanje takvog inspektorata, ali do sada ništa nije urađeno. Dakle, do sada ništa nije urađeno.
Smrt tromjesečne bebe u domu na Bjellavama
Sarajevo i BiH je nedavno potresla smrt tromjesečne bebe koja je krajem februara ove godine preminula u Domu za nezbrinutu djecu u Sarajevu, na Bjelavama. Smještaj tromjesečne bebe u dom je tražio otac, koji je u tom trenutku bio uhapšen zbog nasilja prema bivšoj supruzi, dok se majka djeteta tome protivila. Pravna zastupnica majke preminulog djeteta, Alma Biberović, tvrdi da je bila zdrava, te osporava način na koji je dijete izuzeto iz porodice. Biberović kaže da se postavlja ozbiljno pitanje kako je moguće da je sistem postupio po prijavi uhapšene osobe, te naglašava kako je vrlo simptomatično da je rješenje o tome potpisano 22. februara, a navedeno da se primjenjuje od 15. februara?! “Pritom, riječ je o bebi koja je dojila majku”, govori advokatica, poručujući za Al Jazeeru kako je dijete uredno prošlo sve kontrolne medicinske preglede te se spremalo za novu vakcinaciju.
Dakle, postavlja se opravdano pitanje koji sistem? Ovaj što nikad nije usvojio izmjene i dopune zakona o inspekciji FBiH i dozvolio rad inspektorima za socijalnu i dječiju zaštitu? Šta čekamo? Još zlostavljanja i smrtnih ishoda gdje ćemo sprovoditi istrage na zviždačima i onima koji se odluče prijaviti kriminal i nezakonitosti u radu u državi koja ih neće zaštiti i političarima koji ih isto tako neće štiti?