Mjesne zajednice – birtije ili mjesni odbori političkih stranaka?

Kako sad stvari stoje, mjesne zajednice postoje, i to ne svugdje, ali ondje gdje postoje ne funkcionišu u punom kapacitetu, niti obavljaju svoju primarnu funkciju. Vrlo često izgledaju poput birtija koje mnogima nisu privlačne i u koje mnogi i ne ulaze.

Cilj svake političke stranke u Bosni i Hercegovini bi trebao biti uspostavljanje jake, funkcionalne i samostalne jedinice lokalne samouprave, na način koji se od nas traži Evropskom poveljom o principima lokalne samouprave, a koji nije do sada sprovela niti jedna politička stranka u Bosni i Hercegovini. Ono što je najbitnije zainteresovati građane da se uključe u rad mjesnih zajednica. Ovdje posebno mislim da motivišu građane da izlaze na izbore za članove Savjeta mjesnih zajednica, ondje gdje su zakonskim propisima omogućeni. A to je jedino moguće kada savjeti mjesnih zajednica ne bi bili mjesni odbori političkih stranaka.

Jedini način na koji možemo učiniti jedinice lokalne samouprave jakim, funkcionalnim i samostalnim jeste da mjesne zajednice – koje su teritorijalno najbliže građanima, učinimo dostupnim građanima za sve informacije, pravnu pomoć i zaštitu prava svih pojedinaca.

Aktivnim učešćem i mladih u radu jedinica lokalne samouprave, te njihovim zapošljavanjem na osnovu znanja i stručnosti u istim, zadržat ćemo mlade ljude u BiH.

Svaka općina i grad moraju biti mjesto gdje će građani prvo tražiti pomoć i zaštitu svojih prava, a ona im mora biti omogućena na jednakoj osnovi, bez obzira na etnički, vjerski ili bilo koji drugi identitet. Odnosno, svaka mjesna zajednica mora biti mjesto okupljanja građana, mjesto informisanja, mjesto gdje će im biti pružena pravna pomoć, a ne mjesto gdje se vrlo često samo ispijaju kafe i čitaju novine, a samim tim nešto što odbija mnoge da i uđu u prostorije mjesne zajednice.

Da bi mjesna zajednica na taj način funkcionisala, mora joj se omogućiti:

  • određeni nivo samostalnosti,
  • finansijska sredstva i
  • angažovati više ljudi u njihovom radu.

Kroz aktivan rad mjesnih zajednica, ujedno možemo postići:

  • veći nivo informisanosti građana,
  • omogućiti saradnju sa nevladinim i međunarodnim organizacijama,
  • te kroz projekte uključivati veći broj građana u rad njihovih mjesnih zajednica.

Upravo zato treba zaposliti više ljudi u mjesnim zajednicama, i to isključivo na osnovu znanja i kompetencija.

U skladu sa zakonskim mogućnostima, prenijeti određene poslove na nivo mjesnih zajednica i dati im veću slobodu u odlučivanju u stvarima od interesa za građane tih mjesnih zajednica.

Projektni pristup budžetskim sredstvima treba promovisati i podsticati na svim nivoima lokalne samouprave, a posebno kad su u pitanju mjesne zajednice, što će vratiti povjerenje građana i želju da se aktivno uključe u rad.

Općinska administracija mora biti u stalnom kontaktu i pružati pomoć mjesnim zajednicama. Ona ne smije biti privilegovani, izolovani aparat s kojim se mjesne zajednice uzaludno dopisuju u nastojanju da dobiju konkretan odgovor. Pogotovo ne smije biti neko ko uopće ne učestvuje u kreiranju budžeta i godišnjih planova. U praksi su vrlo često marginalizovani, čak i kad je budžet u pitanju. Vrlo često se njihovi problemi ne rješavaju, a novac se prebacuje iz budžetske godine u godinu.

Sve su ovo razlozi zbog kojih općinsku i gradsku administraciju moraju voditi stručni i sposobni ljudi, koji će efikasno upravljati novcem, ljudskim resursima, vremenom i administrativnim uslugama.

Kako god je važno imati aktivne mjesne zajednice, važno je i da su mjesne zajednice funkcionalne u teritorijalnom smislu i odgovarati na stvarne potrebe građana. To je upravo razlog zašto političke stranke moraju sprovesti i detaljnu analizu postojećih mjesnih zajednica i izvršiti reorganizaciju mjesnih zajednica kako bi mjesne zajednice odgovorile na potrebe njenih građana.

Na kraju, političke stranke moraju učiniti puno više na saradnji i upostavljanju prijateljskih veza između lokalnih jedinica u BiH sa jedinicama lokalne samouprave izvan Bosne i Hercegovine. Jednostavno moraju uspostaviti i iskoristiti takve veze za promociju i razvoj turizma, kulturnih i sportskih dešavanja i svega onoga čime ova država obiluje, a ostaje nažalost neprimjećeno.

Dakle, političke stranke trebaju uraditi slijedeće:

  1. Osamostaliti mjesne zajednice u smislu nadležnosti i finansijskih sredstava
  2. Učiniti rad mjesnih zajednica dostupnim građanima i zainteresovati veći boj građana za učešće u radu i odlučivanju mjesnih zajednica
  3. Podsticati projektni pristup dodjeli budžetskih sredstava i vratiti povjerenje građana u način dodjele budžetskih sredstava
  4. Povećati saradnju mjesnih zajednica sa nevladinim i međunarodnim organizacijama
  5. Angažovati više ljudi u mjesnim zajednicama isključivo na osnovu znanja i stručnosti
  6. Povećati saradnju i komunikaciju između općine i mjesnih zajednica
  7. Uraditi analizu postojećih mjesnih zajednica i izvršiti adekvatnu teritorijalnu reorganizaciju, te
  8. Povećati saradnju sa drugim jedinicima lokalne samouprave u i van BIH
  9. Informatizacija i racionalizacija/smanjenje administracije
  10. Uvođenje elektronskog sistema podnošenja zahtjeva/žalbi te praćenje realizacije podnesenih zahtjeva
  11. Fer politika zapošljavanja u općini – jednaka prilika svima – potpuna transparentnost u procesu zapošljavanja, objektivni kriteriji, izbor isključivo najboljih kandidata, eliminacije stranačkog zapošljavanja
  12. Rezanje nepotrebnih troškova

Ovim tekstom sam htjela skrenuti pažnju na to koliko su važne mjesne zajednice, a koje su potpuno marginalizovane. Čak i građani nisu zainteresovani i informisani o svojim mogućnostima i pravima kad su mjesne zajednice u pitanju. Vrlo često i ne glasaju na izborima za članove savjeta mjesnih zajednica.

Na društvenoj mreži Twitter sam napravila kratku anketu čisto da vidimo bar okvirno da li građani glasaju na izborima za mjesne zajednice, a evo i rezultata:

Dakle, uopće nije začuđujuće da vrlo mali procenat ljudi redovno glasa ili uopće glasa na izborima na nivou mjesnih zajednica.

 

 

 

 

 

 

2 komentara na “Mjesne zajednice – birtije ili mjesni odbori političkih stranaka?”

  1. Kod nas u Velikoj Kladuši gdje u vlasti participira Laburistička Stranka BiH kojoj je na čelu Elvira Abdić Jelenovic u mojoj Mjesnoj Zajednici Polje 100000,00 KM je izdvojeno iz budžeta za izgradnju novih prostorija. Podružnica Trn je upravo birala u Savjet najbolje što je imala. Jednu mladu pravnicu, jednog magistra zaštite okoliša i jednog bečelera mašinstva sve troje zaposleni i vrijedni i ovo smatram lijepim primjerom za koji znam. Ulaže se tamo gdje su građani zainteresirani.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *