Kako se na hrvatskom kaže implementacija presuda ECHR?
– Treći entitet.
„Predsjednik HDZ-a BiH (HDZ) Dragan Čović je nakon nedavne sjednice Hrvatskog narodnog sabora (HNS) potvrdio da je ostalim koalicionim partnerima u državnoj vlasti poslao prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH. Naime, riječ je o prijedlogu iz Mostara iz januara koji bi bio u proceduri u slučaju da ne može doći do ustavnih izmjena.
Na zajedničkom sastanku lidera stranaka koje čine državnu vlastu u Laktašima je, prema dokumentu kojeg je objavio Nermin Nikšić na svom facebook profilu, dogovoren izbor za hrvatskog člana Predsjedništva BiH na osnovu ranije predloženog modela od strane HDZ-a.
Ovaj je prijedlog, kako kaže Čović, nastao u želji da jedan narod ne bira predstavnika drugom narodu tačnije da navodno Bošnjaci ne bi birali Hrvatima predstavnika u Predsjedništvu BiH.
Čović zaboravlja da su članove Predsjedništva BiH iz reda Hrvata i Bošnjaka sa teritorije Federacije BiH birali građani Federacije BiH, dakle i Bošnjaci i Srbi i Hrvati i Ostali u skladu sa Ustavom BiH.
Zanimljivo je da se ništa ne mijenja u Republici Srpskoj, a ni u Federaciji BiH pri izboru člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka. Dakle, ovim prijedlogom se otklanja navodna diskriminacija Hrvata, ali se ista uvodi Bošnjacima jer prema ovom prijedlogu člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka i dalje biraju građani Federacije BiH, a ne samo Bošnjaci, što otvara prostor za nove tužbe i obraćanja Evropskom sudu za ljudska prava.
Kad je u pitanju izbor člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata, odnosno kako Čović navodi „hrvatskog člana“, dodana je uslovna kategorija, a to je da „onaj ko bude prvoplasirani pri izboru hrvatskog člana, mora biti prvi u barem tri kantona od pet kantona (ZHK, HNK, SBK, Livanjski i Posavski). Ako ne bude u tri, onda bar u dva kantona. Ako ne bude u dva, barem da bude u jednom kantonu“. Dakle, taj bi kandidat morao biti prvi u tri kantona od pet kantona u kojima živi veći procenat hrvatskog stanovništva. Zaključujemo da glas Hrvata iz kantona sa hrvatskom većinom vriijedi više od glasa Hrvata iz kantona sa bošnjačkom većinom.
Ovdje moram podsjetiti javnost da je Ustavni sud BiH utvrdio da članovi Predsjedništva nisu zamišljeni kao (legitimni) predstavnici naroda, već građana.
U odluci Ustavnog suda iz 2000. godine (III djelimična odluka u slučaju br. U5/98) stoji da članove Predsjedništva BiH ne biraju pripadnici samo jednog naroda, već svi građani u njihovoj izbornoj jediniU paragrafu 65. Ustavni sud kaže: “Striktna identifikacija teritorije i određenih etnički definisanih članova institucija Bosne i Hercegovine, s ciljem predstavljanja određenih konstitutivnih naroda, nije čak ni usklađena s pravilima o kompoziciji Predsjedništva BiH, kako su naznačena u članu 5, paragraf 1.”
Zatim Ustavni sud podsjeća na odredbe Ustava: “Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno s teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno s teritorije Republike Srpske”.
“Ne smije se zaboraviti da Srbin – član Predsjedništva BiH, naprimjer, nije izabran samo glasovima glasača koji su u etničkom smislu Srbi, već glasovima svih građana Republike Srpske bez određene etničke pripadnosti. On, dakle, ne predstavlja Republiku Srpsku kao entitet, niti srpski narod, već sve građane Republike Srpske kao izborne jedinice. Isto važi i za Bošnjaka i Hrvata kao članove koji su izabrani iz Federacije”, zaključuje Ustavni sud BiH. Ovaj zaključak Ustavnog suda potpuno poništava tezu da je “legitimno predstavljanje” obaveza po Dejtonskom ustavu.
Dakle, ovaj prijedlog Čovića iako je očito dobio zeleno svjetlo kako od Čovićevih koalicionih partnera tako i međunarodne zajednice mijenja totalno suštinu Dejtonskog mirovnog sporazuma i narušava balans etničkog i građanskog u korist etničkog.
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država saopćila da je nemoguće promijeniti način izbora članova Predsjedništva BiH da bi se provele presude Evropskog suda za ljudska prava samo kroz Izborni zakon, već su neophodne i izmjene Ustava BiH.
Ali ovo što je Ćović predložio svakako nije provedba presuda Evropskog suda za ljudska prava. Ovo su njegovi zahtjevi koji nisu u skladu ni sa Dejtonskim mirovnim sporazumima, niti evropskim presudama niti sa ljudskim pravima uopće.
Upitan evropski put ne smije biti kompenzacija za etnički podjeljenu BiH i to na temelju vrlo loših političkih odluka koje vode u još dublje etničke podjele.“
Ovo je analiza koju sam pisala u januaru ove godine za jedan bh. medij, ali danas američka ambasada potvrđuje napisano:
Američka ambasada u Bosni i Hercegovini oglasila se povodom prijedloga izmjena Izbornog zakona BiH nedavno objavljenog od Ministarstva pravde na čelu sa ministrom Davorom Bunozom.
“Amandmani na Izborni zakon BiH, koje je predložilo Ministarstvo pravde, nažalost, malo bi doprinijeli jačanju integriteta izbornog sistema u BiH. Istovremeno, njima se uvode veoma problematične promjene Izbornog zakona BiH, posebno one koje se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH. Pravni stručnjaci stalno naglašavaju, da je za proveđenje presuda Evropskog suda za ljudska prava u vezi sa Predsjedništvom BiH potrebno promijeniti Ustav BiH. Ovim prijedlogom bi se de facto uvela hrvatska izborna jedinica u Federaciji BiH, o čemu je bilo govora i što je odbačeno za vrijeme razgovora – koje su pomogle SAD i EU – o ustavnoj i izbornoj reformi 2021. i 2022. godine. Neće se postići napredak po pitanju provedbe presuda iz Strazbura u vezi sa Predsjedništvom BiH ukoliko HDZ nastavi da nanovo predlaže i insistira na politički i pravno problematičnim izmjenama Izbornog zakona. HDZ BiH ne može na silu doći do rješenja koje preferira – mora iskreno pregovarati i raditi na izgradnji konsenzusa i kompromisa neophodnih za promjenu Ustava BiH. Stranka je za to imala veoma mnogo vremena, ali to nije uradila. Amandmanima koje predlaže Ministarstvo pravde također promijenio metod izbora svih legislativnih tijela na način da se favorizuju veće etno-nacionalnte stranke, što bi moglo imati devastirajuće posljedice po opoziciju širom BiH. Amandmanima se, također, Centralna izborna komisija izlaže političkoj manipulaciji, umjesto da se jačaju njenih kapaciteti. Konačno, ovim amandmanima se ne smanjuje kontrola političkih stranaka nad biračkim odborima, što je ključna reforma neophodna za jačanje demokratije u BiH. Svrha zakona o jačanju integriteta izbornog procesa je da građani ponovo steknu povjerenje u demokratske procese u zemlji, izemđu ostalog, tako što će osigurati da se glavi birača zbrajaju onako kako su građani glasali. Njihova svrha nije da se lideri etno-nacionalnih političkih stranaka koji su najodgovorniji za podrivanje demokratije u BiH dodatno učvrste na pozicijama vlasti. Za žaljenje je, ali nije iznenađujuće, da neke političke stranke nastoje iskoristiti slabosti postojećeg izbornog sistema, umjesto da nastoje da osiguraju da se poštuje volja birača.