Ured za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo (KS) organizovao je 11. marta ove godine konferenciju za medije na kojoj su predstavljeni rezultati postignuti u prvoj godini primjene Zakona o prevenciji i suzbijanju korupcije u KS.
Na konferenciji je Erduan Kafedžić, šef Ureda za borbu protiv korupcije KS upoznao prisutne sa ishodima postupaka za utvrđivanje sukoba interesa nosilaca javnih funkcija, prijavama korupcije i dodjelom statusa zaštićenim prijaviteljima korupcije, te provedenim aktivnostima u oblasti jačanja integriteta javnih institucija.
Predstavnicima medija se obratila i Darja Softić Kadenić, ministrica pravde i uprave KS.
Upravo iz razloga što je korupcija jedan od najvećih problema s kojim se suočava BiH, pa i KS, razgovarala sam sa Darjom Softić Kadenić, ministricom pravde i uprave KS.
Tema našeg razgovora je bila ona goruća, koja nas tišti i o kojoj moramo govoriti – korupcija u zapošljavanju u javnom sektoru, načinima zapošljavanja, zapošljvanju putem ugovora o djelu, ali i o tome kako izaći na kraj sa ovim problemom.
Elma Karišik: S obzirom da je Ured za borbu protiv korupcije KS u prošloj godini zaprimio više od 600 prijava, od čega je oko 400 prijava korupcije i to najviše u oblasti zapošljavanja, da li nam to govori da je korupcija u zapošljavanju na prvom mjestu problema u KS i na koji način se Vaše ministarstvo odnosno vlada KS bori protiv korupcije u zapošljavanju?
Darja Softić Kadenić: Korupcija generalno je i percepcijski, a i objektivno, jedan od najvećih izazova s kojim se suočavamo u BiH, a u Ministarstvu pravde i uprave je cjelokupni prošli mandat bio posvećen izgradnji pravnog i institucionalnog okvira za borbu protiv korupcije, na čijoj nadogradnji i dalje radimo. KS je u pogledu antikorupcionih mjera prepoznat kao lider na području BiH.
Nesumnjivo je oblast zapošljavanja jedna od onih koje su najizloženije i najpodložnije korupciji, što je prepoznato i od strane Ureda za borbu protiv korupcije KS, kao i od strane Vlade KS, te je poduzet niz mjera u pravcu smanjenja koruptivnih rizika u ovom segmentu. Ove mjere su raznovrsne: prvenstveno kontinuirano radimo na transparentnosti svih procesa, pa i procesa zapošljavanja. Uspostavili smo registre svih osoba zaposlenih u javnom sektoru, objavljuju se svi interni akti, pravilnici, odluke, rješenja, uključujući pravilnike o internoj organizaciji i sistematizaciji, podaci o isplatama prekovremenih sati i slično. Problematika korupcije u zapošljavanju počinje već sa usvajanjem internih akata – sistematizacije radnih mjesta u okviru kojih se definiraju uslovi za određena radna mjesta, a na osnovu čega se kasnije raspisuju konkursi. Ured za borbu protiv korupcije analizira i interne akte, sugerira izmjene, standardizaciju i harmonizaciju uslova – npr. uslova za imenovanje direktora u javnim preduzećima koji su bili iznimno različiti od statuta do statuta u javnim preduzećima. Pri Uredu za borbu protiv korupcije je nedavno uspostavljen i registar javnih oglasa o prijemu u radni odnos u javnom sektoru u KS.
Zakon o prevenciji i suzbijanju korupcije u KS, u dijelu kojim se regulira sukob interesa, tretira i bliske srodnike i tzv. povezana lica nosioca javne funkcije te uvodi niz ograničenja ukoliko postoji takva vrsta povezanosti, čime se sprečava nepotizam u javnom sektoru. Uz to je moguće prijaviti uredu nepravilnosti u postupku zapošljavanja, koje ured temeljito ispituje, a koji mehanizam se, kako pokazuju brojke, i dosta koristi od strane građana.
Elma Karišik: Ured za borbu protiv korupcije KS je najavio da će u aprilu objaviti registar ugovora o djelu u organima javnog sektora. Možete li nam reći da li se praksa zapošljavanja po ugovoru o djelu, a koji ima karakter ugovora o radu, nastavila i u ovom mandatu vlade KS, po kom principu se lica zapošljavaju po ugovoru o djelu i da li ova vlada ima namjeru ukinuti takvu mogućnost zapošljavanja u javnim preduzećima i institucijama KS?
Darja Softić Kadenić: Pitanje uvođenja većeg stepena transparentnosti u procese zaključivanja ugovora o djelu je još jedan segment kojim se Vlada KS i Ured bave već određeno vrijeme. Ugovori o djelu su još jedno od identificiranih područja koje krije značajan koruptivni rizik. Aktivnosti na uspostavi ovog registra su započete 2022. godine izradom analize postojećih ugovora o djelu u javnom sektoru u kojem segmentu nesumnjivo postoje određene anomalije. Ugovori o djelu nisu i ne mogu biti mehanizam zapošljavanja i ne mogu se koristiti kao prikriveni ugovori o radu.
S druge strane nema potrebe za radikalnim mjerama poput potpune zabrane ove vrste angažmana jer objektivno postoji potreba za angažmanom stručnjaka koji imaju određenu ekspertizu u različitim segmentima. Stoga smatram da je racionalno i transparetno posezanje za zaključivanjem ugovora o djelu prihvatljivo. Pri tome se uvjeti pod kojim se mogu zaključiti ugovori o djelu, a jedan od osnovnih je da se ne radi o poslovima koji su obuhvaćeni sistematizovanim radnim mjestima organa, te ograničenja u pogledu trajanja angažmana moraju poštovati, a uvjeti, trajanje angažmana, iznos naknade i drugi slični podaci trebaju biti transparentni kako bi se unio veći stepen kontrole trošenja budžetskog novca. Upravo tome će služiti najavljeni registar.
Elma Karišik: Da li smatrate da su postojeći propisi iz zapošljavanja na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou dovoljni za smanjenje korupcije u zapošljavanju u državnoj službi?
Darja Softić Kadenić: Kao što sam prethodno navela, pitanje integriteta procesa zapošljavanja je veoma široko i postoji cijela lepeza načina da se smanji koruptivni potencijal.
Općenito, zapošljavanje u javnom sektoru nije regulirano jednim propsiom. Kada govorimo o državnoj službi, što je značajno uži pojam od pojma javnog sektora, zapošljavanje državnih službenika u KS regulira Zakon o državnoj službi u KS, a namještenika federalni Zakon o namještenicima, dok sam postupak provođenja konkursne procedure, ako se popuna radnog mjesta dešava putem konkursa, jer postoje i drugi mehanizmi popunjavanja radnih mjesta u državnoj službi, obavlja Agencija za državnu službu FBiH. Ostala zapošljavanja u javnom sektoru, poput javnih preduzeća, ustanova i sl. ravnaju se prema Zakonu o radu koji je federalni propis, i eventualno određenim lex specialis propisima, kao što je to u oblasti obrazovanja npr. Zakon o visokom obrazovanju KS.
Vlada Kantona Sarajevo je 2019. godine, kao jedan od mehanizama borbe protiv korupcije u procesima zapošljavanja u javnom sektoru usvojila Uredbu o postupku prijema u radni odnos u zavodima, agencijama, direkcijama i upravnim organizacijama, pravnim licima sa javnim ovlaštenjima na teritoriji kantona grada ili općine, te u privrednim društvima u kojim kanton, grad ili općina učestvuju sa više od 50% ukupnog kapitala. Ovom uredbom je uveden institut supervizije pri zapošljavanju u javni sektor. Intencija Vlade je bila da se uvede dodatni eksterni mehanizam kontrole – supervizor kojeg sa liste supervizora imenuje Ured, koji nije zaposlenik ureda niti institucije koja je raspisala konkurs, a čiji je zadatak da prati i nadgleda pravilnu primjenu Uredbe u postupku zapošljavanja.
Nakon nekoliko godina primjene je Ured sačinio temeljitu analizu koju je dostavio Vladi uz sugestiju da se revidiraju odredbe uredbe vezane za superviziju jer se nisu pokazale adekvatnim alatom za sprečavanje korupcije, prvenstveno zbog nedostatka stručnosti supervizora čije učešće je dovelo do dodatnog usložnjavanja i birokratizacije procesa zapošljavanja. Izmjene navedene uredbe su u toku. Nosilac izrade ove uredbe nije Ministarstvo pravde i uprave nego Ministarstvo za rad i socijalnu politiku.
Elma Karišik: Da li vaše ministarstvo radi ili planira izmjene kantonalnh propisa o zapošljavanju u državnu sluzbu koje bi imale za cilj smanjiti korupciju u zapošljavanju?
Darja Softić Kadenić: Reforma javne uprave je već dugo jedna od glavnih tema, kao i jedna od osnovnih zadaća Bosne i Hercegovine u kontekstu EU integracija. Jedan od zahtjeva se vezuje i za upravljanje ljudskim resursima i za poštovanje principa meritornosti, što uključuje i zapošljavanje.
Preporuka je Evropske Komisije da da se regulacioni okvir državne službe ne fragmentira na kantonalnom nivou, nego da imamo bilo zajednički zakon na nivou FBiH ili barem zajedničke principe koji bi se odražavali i u kantonalnim zakonima o državnoj službi. U Kantonu Sarajevo je Skupština KS još krajem 2021. godine izglasala odluku o zajedničkom vršenju nadležnosti u ovoj oblasti sa Federacijom, i time pozdravila jedinstveni zakon na nivou Federacije. To je bio razlog zašto u prošlom mandatu nismo išli u postupak izmjena i dopuna Zakona o državnoj službi u Kantonu Sarajevo koji je usvojen 2016. godine. Ipak, pošto je usvajanje ovog zakona na nivou Federacije još uvijek upitno, pojavila se potreba da u vidu manjih intervencija uskoro idemo u izmjene i dopune Zakona o državnoj službi Kantona Sarajevo. Jedan od segmenata u kojem interveniramo je vezan i za vaše pitanje, a tiče se preciznog definiranja i vremenskog ograničenja mogućnosti poništenja konkursa. Poništenje konkursa je relativno čest slučaj u javnom sektoru, a do sad nije bilo regulirano u Zakonu o državnoj službi KS da li je to i pod kojim uvjetima je to moguće. Prijedlog ministarstva pravde ide u pravcu da je konkurs moguće poništiti nakon raspisivanja, ali samo do isteka roka za podnošenje prijava na konkurs.
Elma Karišik: Nedavno usvojeni zakon o državnoj službi na nivou institucija BiH ne tretira pitanje korupcije u zapošljavanju zbog čega su iz nevladine organizacije Transparency International BiH (TI BiH) dostavili brojne komentare i kritike, vaš komentar?
Zakone o državnoj službi na višim nivoima vlasti ne bih komentarisala, jer na njihovu izradu i usvajanje nemam uticaja, niti se on primjenjuje na području KS. Međutim, ono što je istaknuto kao jedna od zamjerki od strane TI BiH, je da Zakon ne predviđa obavezu da najuspješniji kandidat bude postavljen na radno mjesto. Ovo je drugačije u KS, gdje Zakon o državnoj službi propisuje da se na radno mjesto postavlja prvorangirani kandidat koji je u konkursnoj proceduri ostvario najveći broj bodova.
Također smo kroz Zakon o prevenciji i suzbijanju korupcije razvili mehanizme kako internog, tako i eksternog prijavljivanja korupcije u organima i institucijama Kantona, u okviru kojeg državni službenici mogu prijaviti nepravilnosti, a državni službenici mogu biti i sami prijavljeni za nepravilnosti. U tom smislu smatram da smo napravili daleko veće iskorake u odnosu na druge nivoe vlasti u ovom pogledu.
Zahvaljujem se ministrici Darji Softić Kadenić na izdvojenom vremenu i detaljnom pojašnjenju aktivnosti Vlade KS na suzbijanju korupcije u zapošljavanju u javnom sektoru.